Aronija je iz roda listopadnih grmova, podrijetlom s istoka Sjeverne Amerike. Grm aronije naraste najčešće 2,5 m, bujnog je rasta, a može se rezidbom oblikovati i kao manje drvo. Pogoduju joj vlažni uvjeti, te zbog visokog stupnja otpornosti na mraz (izdrži zimu i do -47°C) mnogi je nazivaju sibirska aronija (ili borovnica). Aronija se počela uzgajati u Rusiji, Finskoj i Švedskoj.

Aronija je prava riznica biološki aktivnih spojeva (preko 300) od kojih mnogi blagotvorno utječu na zdravlje. Najčešće spominjani utjecaji aronije su da čisti krv, jača cirkulaciju, snižava kolesterol i krvni tlak, te da djeluje protuupalno.

Svježi plodovi aronije imaju najveći antioksidativni kapacitet među bobičastim i ostalim voćem istraživanim do sada, a mjerenim po ORAC i TEAC standardima – dvostruko više od borovnice ili crnog ribiza (treba naglasiti da ovi podaci izrazito variraju od izvora do izvora!). Mnogobrojne epidemiološke studije ukazuju na snažnu povezanost između unosa aronije i smanjenja smrtnosti zbog srčanih oboljenja, tumora i drugih degenerativnih bolesti, odnosno smanjenje ili odgađanje razvoja navedenih bolesti, kao i starenja.